UMETNIČKA IGRA 2015/2016

UMETNIČKA IGRA 2015/2016

Umesto intervjua u januarskom broju publikacije za umetničku igru СТЕПART, umetnici, kulturni rukovodioci, predstavnici umetničke igre i studenti, podelili su sa čitaocima svoje utiske iz 2015. godine i očekivanja u 2016. godini.

Šta je na Vas ostavilo najsnažniji utisak u oblasti umetničke igre u 2015. godini?
Čemu se nadate u 2016. godini?

dr Branka Radović, generalni direktor i direktor opere i baleta Madlenianum Opere i teatra, muzikolog i kritičar
1. Što se tiče novine izdvojila bih predstavu Oni Đorđa Makarevića.
2. Očekivanja od 2016. Je da se iskristališu i žive različiti pogledi na igračku umetnost, u vidu klasičnih baleta, neoklasičnih, ekspresionističkih i svih drugih koji bi oplodili i učinili raznovrsnom ponudu na našem kulturnom planu.

Jelena Kajgo, pedagog savremene igre i direktorka Bitef dance kompanije
1. Za mene je to svakako premijera predstave Ptice i ponovna saradnja Bitef dens kompanije sa Edvardom Klugom.
Odavno imam zelju da vidim njegovo plesno citanje Aristofana, i drago mi je da smo dobili jednu zavodljivu, poeticnu, mastovitu, a igracki virtuoznu plesnu produkciju.
2. U 2016. sa radoscu ocekujem premijeru predstave Priča u vojniku u koreografiji Gaja Vajcmana i Roni Haver.
To ce biti treci plesni projekat koji ce Bitef dens kompanija realizovati sa ovim poznatim izraelsko-holadndskim autorima. Tema ove poeme Stravisnkog je univerzalana i vazna, a od Gaja Vajcmana uvek mozemo da ocekujemo scenski, zna;enjski i igra;ki kompleksno i uzbudljivo delo

Vladimir Dekić, v.d. direktora Ansambl KOLO

1. Na mene je najsnažniji utisak u 2015. godini ostavio pozitivan odjek na novu koncertnu prezentaciju umetnosti narodne igre, pesme i muzike, koju je Kreativni tim Ansambla KOLO implementirao u ovoj godini. Koncert za otvaranje 68. sezone, koju smo nazvali Tradicija Nova u BelExpo centru u Beogradu 1.10.2015. godine, je upravo dokaz da se nikada i ni pod kojim okolnostima publika ne potcenjuje, ali i da je podilaženje ukusu publike kontraproduktivno u ustanovama kulture, pogotovo onim od nacionalnog značaja.
2. Očekujem da nas neznanje, bahatost i nevaspitanje ne savladaju.

Zoja Begolli, Prvi solista Baleta, pedagog klasičnog baleta, repetitor u Narodnom pozorištu i baletskoj školi Lujo Davičo, profesor, prevodilac i izdavač

1.Najveći istinski baletski i umetnički događaj u protekloj godini je sjajna predstava ONI  koreografa i reditelja Đorđa Makarevića, koja svojim vrhunskim kvalitetom može da nas predstavlja bilo gde u svetu! Čestitam Udruženju profesionalnih baletskih igrača, koreografa i baletskih pedagoga Srbije na visoko profesionalnom odnosu koje je sa potpunom umetničkom i moralnom odgovornošću, zasluženo dodelilo Đorđe Makareviću nagradu Terpsihora 2015.!!!
Nasuprot UBUS-a, koji nije mogao da prevaziđe usko klanovske podele – pa po principu neka komšiji crkne krava – nagradu nije dodelio nikome, zbog čega sam sa gnušanjem napustila to udruženje!!!
2. Na žalost, ne očekujem ništa lepo u 2016.g, pošto se Kultura, sa Ministarstvom na čelu, urušava nezaustavljivo iz dana u dan. A kraj propadanja se i ne nazire!

Miona Petrović, igrač i koreograf

1. Događaj koji je po meni obeležio igru 2015. je Balkan Dance Project Vol. 1 u organizaciji Festivala Velenje, Slovenija i partnera iz Makedonijei Srbije.
Divna ideja kojom su koreografi Aleksandar Ilić i Igor Kirov povezali igrače sa ovih prostora (Mojca Majcen, Katarina Stojković, Adrijana Dančevska, Miona Petrović uz učešće Teodore Sujić) u diptihu Reminiscencija i Priče.
2. U nadi da ćemo igrati ovaj diptih u 2016., da će se realizovati Vol.2 i da ću imati prilike da igram mnogo više.

Boris Čakširan, koreograf, kostimograf, glumac…

1. Ako bih birao utisak, onda je to sigurno trenutak susreta sa mladim devokama koje se bore da ostanu na savremenoj sceni pričajući svoje priče o raznim pitanjima i dilemama sa kojima se svakodnevno u svom radu susreću. To su Jana Milenković, Mina Kontić, Nataša Šmelc i Tamara Pjević u predstavi Vrste koja je svoju premijeru doživela na festivalu Van okvira, 29. novembra 2014. godine. Zajedno sa svojom koreografkinjom Jovanom Rakić, koja ih je bodrila, one mi ulivaju poverenje da savremena igra ima naslednike na koje mogu da računam!
2. To sam pitanje neprestano ponavljao u sebi dok sam gledao novu predstavu Jasmin Goder Climax u Tel Avivu, na festivalu International Exposure 2015. Razmišljao sam kakva je budućnost igre i šta je naš naredni potez? Ta predstava je na suptilan način donela potpuno novi koncept trajanja na sceni, prisutnost i odsutnost, nova uloga i participacija publike, novi izraz.., beskrajno dugo i opušteno uživao sam u prostoru koji sam delio sa igračima, ali smisleno, dramatično i uzbudljivo… To je trag budućnosti savremene umetničke igre i to je nešto sa čime ulazim u 2016. godinu! I naravno, svima koji vole igru želim sve najlepše!

Ksenija Dinjaški, baletski pedagog, teoretičarka igre i kritičarka

1. Beogradski festival igre je sa nagradom Vip poziva , u protekloj godini, otvorio stranicu uspešnosti Aleksandra Antonijevića. Školovan u Novom Sadu a prvak nacionalnog baleta Kanade vratio se kući , na samom kraju karijere, uz poštovanje i priznanje za visoka umetnička dostignuća u Igri na internacionalnoj sceni. Nagrada Vip poziva je jedinstven dogadjaj, ne prepušta zaboravu nego naprotiv osvetljava, ceni i nagradjuje značajna dostignuća naših a inostranih umetnika.
2. Nova godina – nova očekivanja kvalitetnih delovanja u našoj baletskoj umetnosti i edukaciji igre.

Čarni Đerić, glumac, igrač, reditelj…
1. Po meni, nažalost, igru u 2015 godini, nije, posebno, obeležio ni jedan događaj. Bar ne takav koji bi imao odjeka i uticaja na celu plesnu scenu. To je problem vidljivosti scene same, neorganizovanosti, nepovezanosti, nesaradnje i kao rezultat svega, nemoći da se, na pravi način, izbori za relevantnu poziciju u okviru kulturne ponude Srbije.
Kao pojedinačne, u gore navedenom kontekstu, manje događaje, naveo bih predstavu Balerine i rad umetničke grupe, okupljene oko nje, opstanak Bitef dance kompanije, preživljavanje Festivala koreografskih minijatura i drugu godinu rada Instituta za umetničku igru, na žalost, još uvek neakreditovanog.
2. U 2016. ne očekujem previše toga. Moglo bi se reći da mi iskustvo ne dozvoljava. Nadam se, međutim, da će scena ojačati i uspeti da, ne samo mnogobrojnošću, već i kvalitetom projekata, postane vidljivija i stabilnija, bar u okviru, domaće kulturne ponude (ne sviđa mi se ovaj termin, no bolji, trenutno, ne nalazim), nadam se stvaranju, bar još jedne plesne trupe, koja bi postala prepoznatljiva po svom umetničkom radu, osvajanju, bar još jednog prostora, institucionalnog ili vaninstitucionalnog u kome će zaživeti igrački programi, veći budžet i bolje uslove za Festival koreografskih minijatura, akreditaciju Instituta za umetničku igru i, mogućnost da zaradim par hiljada evrića, radeći svoj posao.

Milena Burić, viši savetnik, načelnik Odeljenja za savremeno stvaralaštvo i kreativne industrije Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije

1. U Narodnom pozorištu u Sarajevu, 17. i 18. novembra ove godine, održana je Prva regionalna konferencija Umjetnost baleta danas. Konferencija je okupila direktore, umetničke direktore i menadžere baletskih ansambala iz svih centara bivše Jugoslavije, koji su tokom trajanja skupa iznosili svoja iskustva, probleme sa kojima se suočavaju, način na koji ih rešavaju, vizije daljeg razvoja, i sl. Dogovoreni su modaliteti buduće saradnje, a pre svega konstatovana je neophodnost održavanja regionalnih skupova, poput Prve regionalne konferencije. Ukratko : retka mogućnost da na jednom mestu vidite i čujete vrhunske stručnjake i umetnike u oblasti umetničke igre.
2. Sledeća, 2016. godina trebalo bi da donese nastavak aktivnosti u okviru uspostavljanja regionalne saradnje, pre svega realizacija međusobnih gostovanja baletskih ansambala iz Ljubljane, Maribora, Zagreba, Rijeke, Splita, Sarajeva, Skopja, Novog Sada i Beograda. Nadam se da će ova gostovanja, koja će se vremenom ustaliti, obogatiti i osvežiti našu baletsku scenu i sezonu, kako repertoarski, tako i novim umetničkim imenima.
Takođe, važno je pružiti našim igračima i koreografima mogućnost da rade i stvaraju u regionu, posebno kroz zajedničke projekte i koprodukcije.

Igor Koruga, igrač, koreograf i profesor

1. Za mene je 2015. godinu obeležio ponovni spotlight na nezavisnu plesnu scenu koji se dogodio u okviru XIX Festivala koreografskih minijatura, nakon otprilike desetak godina. Kao jedan od nagrađenih koreografa sa nezavisne scene, ne želim da se ovim putem samo-promovišem, već da skrenem pažnju na značaj rada i doprinosa koje akteri nezavisne plesne scene kontinuirano ostvaruju u građenju savremene plesne umetnosti i kulture u našoj zemlji. Ne mislim da je celokupni doprinos nezavisne plesne scene potpuno zanemaren, ali smatram da zaslužuje da dobije veću vidljivost i podršku, posebno od strane institucija kulture kao što su pozorišta, muzeji, Sekretarijat grada Beograda za kulturu, škole. Akteri nezavisne plesne scene ujedno su i akteri umetničkih scena u regionu i inostranstvu, u toku su sa svim aktuelnim promenama, umetničkim pristupima, znanjima i diskursima u polju savremenog plesa. Stoga, ne smeju biti izostavljeni iz procesa izgradnje, struktuizacije, edukacije i profesionalizacije savremene plesne scene u Srbiji.
2. Očekujem nove izazove, kroz koje ću nastaviti da gradim sebe kao umetnika, pedagoga, i kao osobu. Želim da uspem u nameri da svoja dosadašnja stečena znanja i veštine nastavim da prenosim novim generacijama, da se nađem za mlade i nove kolege i koliko god je u mojim kapacitetima pomognem u njihovom ostvarenju kao autora, izvođača, pisaca, dramaturga, predavača, istraživača itd. Očekujem jaču saradnju institucionalne i nezavisne plesne scene i očekujem jači angažman sebe na jačanju te saradnje. Očekujem da Republika i dalje nastavi da finansijski podržava naše koreografe u realizaciji njihovih projekata, kao što to radi poslednjih godina, jer je kontinuitet važan i neophodan za razvoj plesne scene. Očekujem sve veći napredak umetničkog kvaliteta koreografskih radova. Očekujem što veći broj profilisanih izvođača. Očekujem više publike u pozorištima i na plesnim predstavama. Očekujem više plesnih predstava u našim pozorištima. Očekujem više uzajamne podrške i povezanosti među kolegama i akterima baletskog, komercijalno plesnog, institucionalno pozorišnog i nezavisnog sektora, jer smo previše izolovani jedni od drugih. Očekujem nova drugarstva. Očekujem nove ljubavi!

Tijana Malek, igrač, koreograf i studentkinja Instituta za umetničku igru Beograd…

1. 2015. godina je pokrenula umetničku revoluciji u igri. Ne mogu izdvojiti ni jedan događaj koji je obeležio godinu koja je iza nas, ali mi se dopada činjenica da se efektivno i kontinuirano radi na edukaciji prvih visko obrazovanih igrača, koreografa i pedagoga, što nije lak posao u Srbiji.
2. Nadam se da će 2016. godina doneti promene na našoj igračkoj sceni, u kreativnom smislu i da će plesna umetnost dobiti položaj u društvu kakav zaslužuje, jer se trenutno nalazi na opasnoj margini…

Jovana Ikonić, studentkinja Instituta za umetničku igru Beograd
1. Najjači utisak u 2015. godini, za mene, je predstava Ale i Bauci. Ono što me je oduševilo u istoj je osvrt na ne marnost čovečanstva prema ekologiji i sama činjenica da je koreografisana tako da je prilagođena svim uzrastima.
2. Od sledeće, 2016. godine očekujem da se više takvih projekata ostvari, jer na taj način se podiže svest o kulturi i igri.

Urednici СТЕПART-a

1. Pripremajući deset brojeva naše publikacije, tokom 2015. godine pratili smo i obaveštavali svoje čitaoce brojnim velikim, manjim i malim događajima koji su se dešavali kod nas i u svetu u umetničkoj igri.
Za nas su svi imali značaj i smatrali smo da njihovo navođenje doprinosi svrsi СТЕПART-a. Radili smo uz mnogo poteškoća ali istrajno i s entuzijazmom uprkos hroničnom nedostatku osnovnih materijalnih sredstava. Da ne posustanemo hrabrili su nas čitaoci koji su uvek razgrabili do poslednjeg broja svako naše izdanje.
Naš moto je bio СТЕПART SMO MI I VI!
Za nas je najznačajniji događaj koji je obečležio dešavanja u protekloj godini to što smo uspeli da izdamo deset planiranih brojeva СТЕПART-a.
2. Nadamo se da će Ministarstvo kulture i informisanja prepoznati vrednost koju СТЕПART ima za širenje saznanja i popularisanje umetničke igre, i njegov doprinos kulturi.

 https://www.facebook.com/Ctepart/

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *